ARHELAJ POSTAJE ETNARH, A ANTIPA I FILIP TETRARSI
Zatim je Var ostavio jednu legiju u Jeruzalemu i otišao u Antiohiju. Židovi su, nakon toga, poslali poslanstvo Augustu sa svojim zahtjevima, dok je u Rim uz Arhelaja i Antipu, koji su se tamo nalazili, stigao i Filip, te su svi oni pred Augustom i
zražavali želju za kraljevstvom. No August ga nije htio dati samo jednom od njih, nego je raspodijelio područje Herodo-vog kraljevstva u skladu sa zadnjom Herodovom oporukom: Arhelaju je dao vlast nad pola kraljevstva te je on postao etnarh (vladar polovine), dok je Antipi i Filipu razdijelio preostalu polovinu na dva dijela te su oni postali tetrarsi (vladari četvrtine). Arhelaj je tako postao kralj Judeje, Idumeje i Samarije; Antipa tetrarh Galileje i Pereje; a Filip tetrarh Gaulanitisa (Golana), Bataneje (južne Sirije), Trahonitisa i Auranitisa (Haurana). (vidi kartu lijevo).
13. A kad se Arhelaj vratio u Judeju (druga polovina 3. g.pr.Kr.), optužio je velikog svećenika Joazara, sina Boethusa za pomaganje pobune Theude, Šimuna i Athronga u Judeji te ga smijenio i na njegovo mjesto postavio njegovog brata Eleazara (vjerojatno rujan 3. g.pr.Kr.).
Pobunu Jude sina Ezekije zvanog Juda Galilejac trebalo bi prema kronološkom slijedu događaja ovdje smjestiti i opisati. Međutim, pošto je Josip ili vjerojatnije kasniji redaktor, prebacio pobunu Jude Galilejca u vrijeme poslije izgnanstva Arhelaja i smjestio je u XVIII. knjigu Židovskih starina, mi ćemo je tamo opisati i komentirati.
Rođenje Isusa Krista. Isto tako to je doba značajno i zbog rođenja Isusa Krista. Zbog toga u to vrijeme treba datirati prvi popis radi cenzusa pod Augustom, kojeg je proveo Kvirin u svom prvom mandatu i to kao popis u čije se dane podigao Juda Galilejac (Kvirin tada nije bio legat u Siriji, nego je to vjerojatno bio Saturninus). Pritom smo došli do zaključka da je dekret za taj popis radi oporezivanja nasljedstva (cenzus) vjerojatno bio izdan 19.VIII.3. g.pr.Kr. za proslavu 40. godišnjice vladavine Augusta od kada je prvi puta postao konzul te da je popis trajao narednu godinu dana. Kroz to je vrijeme svaki stanovnik Rimskog carstva morao otići u svoj grad gdje je bio rođen i tamo prijaviti nekretnine koje je naslijedio, a koje su nakon toga trebale biti oporezovane. Prema ovakvom datiranju, popis su Židovi prvo šutke prihvatili zbog nagovora velikog svećenika Joazara. Zbog toga taj nagovor Joazara trebamo datirati potkraj kolovoza 3. g.pr.Kr., a ne u 6. godinu. Otprilike u to je vrijeme Josip s Marijom otišao u Betlehem (početak rujna 3. g.pr.Kr.). Nakon toga smatramo da dolazi dizanje pobune Jude Galilejca (kraj listopada 3. g.pr.Kr.) te njeno gušenje (kraj zime ili proljeće 2. g.pr.Kr.).
No ni Eleazar nije dugo ostao na mjestu velikog svećenika, već ga je zamijenio Isus, sin Sie (potkraj 3. ili početak 2. g.pr.Kr.?), ”te je on bio postavljen na to mjesto dok je još uvijek bio živ” (tko je tada bio još uvijek živ: Eleazar? ili Juda Galilejac? Da je tada Eleazar umro, onda bi valjda Josip rekao da ga je poslije njegove smrti zamijenio Isus, sin Sie. Ovako, ostaje opravdana pretpostavka da je Arhelaj smijenio Eleazara zbog pomaganja pobune Jude Galilejca i Sadoka, isto kao što je prethodno smijenio Joazara, sina Boethusa zbog pomaganja pobune Jude sina Ezekije – zapravo Teude, Šimuna i Athronga; op. T.M.).
A u desetoj godini Arhelajeve vladavine (6. g.), najvažniji ljudi Judeje i Samarije više nisu mogli podnositi Arhelajevo barbarsko i tiransko pona-šanje te su ga optužili pred Augustom. Zbog toga ga je August izgnao u Vienu odnosno Lugdunum, grad u Galiji (Lugdunum je današnji Lyon, a Lugdunum Convenarum je današnji Saint-Bertrand-de-Comminges), dok je područje Arhelajevog kraljevstva svedeno na rimsku provinciju i pridodano Siriji.