2. Što se sve događalo kroz četrdeset godina prije uništenja Jeruzalema i Hrama
5) ▪ R. Zaddok je postio četrdeset godina u htjenju da Jeruzalem ne bude uništen. Početak njegova posta trebamo datirati 30. godine, a završetak potkraj 70. godine. Upravo zbog toga, Bar Kamzu kao uzrok uništenja Jeruzalema prema Talmudu treba datirati četrdeset godina prije uništenja Jeruzalema. To nas dovodi do Isusova vremena.
Osim navedenog, Talmud također kaže da su se kroz četrdeset godina prije uništenja Hrama (30-70.) događale i druge stvari koje su navještale njegovo uništenje:
▪ ždrijeb nikada nije pao u desnu ruku (desnu stranu velikog svećenika),
▪ crvena vuna nije ostala bijela,
▪ zapadna svjetiljka nije gorjela i vrata Hrama otvarala su se od sebe sve do vremena kad ga je R. Johanan b. Zakkai ukorio govoreći: “Hekal, Hekal (Hrame, Hrame) zašto nas plašiš? Mi znamo da si predodređen da budeš uništen. Jer o tebi je prorokovao Zaharija Ben Iddo (Zah. 11:1): ‘Otvori svoja vrata, o Libanone, i vatra će pojesti tvoje cedrove'” (Yoma gl. 4 ili Yoma 39b).
To sve ukazuje da se 30. godine I. stoljeća dogodilo nešto što je aktiviralo navedene predznake uništenja Hrama.
Znamo da je 30-te godine Isus bio razapet, umro i pokopan te da je tri dana proveo u grobu, čime je Jeruzalemcima bio dat znak Jone:
“Naraštaj opak i preljubnički znak traži, ali mu se znak neće dati doli znak Jone proroka. Doista, kao što Jona bijaše u utrobi kitovoj tri dana i tri noći, tako će i Sin Čovječji biti u srcu zemlje tri dana i tri noći. Ninivljani će ustati na Sudu zajedno s ovim naraštajem i osuditi ga jer se oni na propovijed Joninu obratiše, a evo, ovdje je i više od Jone! Kraljica će Juga ustati na Sudu zajedno s ovim naraštajem i osuditi ga jer je s krajeva zemlje došla čuti mudrost Solomonovu, a evo, ovdje je i više od Solomona!” (Mt. 12:39-42).
Treba samo povući paralelu između Jahvinog roka od 40 dana do uništenja Ninive ukoliko se Ninivljani ne obrate (Ninivljani su se na propovijed Joninu obratili i time otklonili uništenje svoga grada) – i 40 godina nakon propovijedi Isusa Jeruzalemcima “obratite se”, koji se nisu obratili nego su ubili Isusa, onovjekog proroka Jonu.
No još se nešto dogodilo četrdeset godina prije uništenja Hrama:
▪ Četrdeset godina prije uništenja Hrama zla Vlada Rima izdala je dekret da će onaj koji osudi rabina (na smrtnu kaznu) biti ubijen, isto tako onaj tko je zapovijedao da se kazni smrću, grad u kojem je osuda donijeta bit će uništen i tehum (okrug) u kojem je donijeta presuda bit će opustošen (Abodah Zara 8b). Zbog toga je
▪ četrdeset godina prije uništenja Hrama Sanhedrin bio izgnan iz Vijećnice od klesanih kamena, pošto više nije imao ovlasti da dosuđuje smrtnu kaznu (Abodah Zara 8b, San. 41b).
Ovo ne spada u predznake koji su nagovještavali uništenje Hrama, nego direktno zadire u suđenje Isusu pred Sanhedrinom. Pošto Sanhedrin Isusu nije smio dosuditi smrtnu kaznu R. Isusu zbog hule da se pravio Mesijom, koja mu je prema levitskom zakoniku trebala biti dosuđena, očito zbog oduzimanja ovlasti Sanhedrinu da rabina osudi na smrtnu kaznu, Isus je bio odveden Pilatu na suđenje pod drugom optužbom te je osuđen na smrtnu kaznu razapinjanjem na križ prema rimskom zakoniku. Nakon Pilatove presude i pogubljenja Isusa, rok za uništenje Jeruzalema počeo je teći prema znaku Jone.
ZAKLJUČAK:
Kao što je Jahve poštedio Ninivu, jer su se Ninivljani obratili, tako nije poštedio Jeruzalem jer se Jeruzalemci nisu obratili nego su štoviše ubili (Isusa), onovjekog proroka Jonu. R. Zaddok vjerojatno je shvatio da je, prema proroku Danijelu, određeni timing tada bio stavljen u opticaj, odnosno da je Isus bio Danijelov Knez Pomazanik (Mesija) koji je trebao biti pogubljen, nakon čega dolazi ono što je Danijel dalje navijestio: razaranje Grada i njegovog Svetišta. Zbog toga je R. Zaddok postio četrdeset godina u htjenju da Jeruzalem ne bude uništen. Međutim, tko da promjeni Jahvinu odluku prenesenu preko anđela Gabrijela proroku Danijelu? – Nitko, pa tako niti R. Zaddok postom nije mogao umilostiviti Jahvu u njegovoj odmazdi.
Što se tiče drugih navedenih događanja koji su se dogodili četrdeset godina prije razaranja Hrama, njih ćemo kasnije detaljno obraditi.
■ ——————————–
6) Doslovno Otac sikara. Prema Ekah Rabu I. njegovo ime bilo je Ben Batiah. Prema Josipu Flaviju vođe pobunjenika koji su spalili javne velike zalihe žita bili su Ivan iz Giskale i Šimun sin Giore (Židovski rat, V,1).
7) tj. trebali su srušiti zid i pobjeći od birjona.
8) tj. čekali su na povoljnu priliku da pobjegnu od birjona.
9) tj. da u Jabni otvori svoju školu
10) Htio je spasiti potomke Gamaliela I. koji su bili od loze Davidove.
11) Skraćenica za Jahve.
—————————– ■