B) MESIJA B. JOSIP I MESIJA B. DAVID
Ne znamo da li je itko ikada povezao Mesiju b. Josipa i Mesiju b. Davida iz Talmuda s Mesijom Isusom, sinom Josipovim, sinom Davido-vim u jedinstvenu cjelinu, ali mi ćemo to ovdje učiniti.
(Traktat Sukkah gl. 5): Rabh (II/III. st., nećak R. Hiyye) je rekao: ”Oni (rabini) našli su drugi odlomak (Zah. 12:12) i naučavali su o njemu, naime: ‘A zemlja će tugovati, svaka obitelj zasebno, obitelj kuće Davidove zasebno i njihove žene zasebno’‘‘. A oni su rekli: ”Nije li ovo prejak zaključak? U vrijeme žalovanja, kad su strasti nemoćne, rečeno je da žene i muškarci trebaju biti odvojeni; to više u Hramu, gdje su se oni okupili, u radosti i strasti mogu imati moć nad njima”.a)
Za kim je bilo žalovanje? R. Dosa (I. st.) i rabini se razilaze: jedan (tj. R. Dosa) drži da je bilo za Mesiju, sina Josipova (Mesija b. Josip) koji je bio ubijen; b) a jedan drži da je bilo za zlog anđela koji je bio ubijen. To bi bilo u redu prema onom koji drži da je bilo za Mesiju sina Josipova, jer to objašnjava podupirajući odlomak (Zah, 12:10): “I oni će gledati gore prema meni koga su proboli; i oni će žalovati za njim kao što se žaluje za jedincem, i oni će gorko plakati za njim kao što se gorko plače za prvorođencem.” c) Ali prema onom koji kaže da je (žalovanje) bilo za smrt zlog anđela, zašto žalovati? Mora da to nije bilo (žalovanje), nego naprotiv, radovanje. Zašto onda plakanje? To može biti objašnjeno (na način) kako je naučavao R. Jehudah (Judah Ha Nasi, um. 217.): ”U budućnosti, Sveti Onaj, blagoslovljen neka bude, dovesti će zlog anđela i zaklat će ga u nazočnosti oba, pravednog i zlog. Za prednjeg će on izgledati kao visoka planina, a za potonjeg izgledat će kao tanka vlat kose. Oba će, međutim, plakati. Pravedni će plakati govoreći: ‘Kako smo uspjeli nadvladati tako visoku planinu?’ A zli će plakati govoreći: ‘Kako nismo mogli svladati tako tanku vlat kose?’ A i Sveti Onaj, blagoslovljen bio On, pridružit će im se u čuđenju, kako je pisano : ‘Ovo je rekao Gospodin nad vojskama:. To bi trebalo biti čudo u očima Ostatka ovog naroda u one dane, to bi trebalo biti čudo u očima mojim” (Zah. 8:6).
- Assi (prva pol. III. st.) je rekao: ”U početku se zli anđeo pojavljuje kao beznačajan i tanak kao paučina, a na kraju postaje tako debeo kao uže od kola, kao što je pisano (Iz. 5:18): “Jao onima koji povlače krivnju užetima laži, i grješnost užetima kola”.
Rabini su naučavali: ”Mesiji sinu Davidovu (Mesija b. David),d) koji će se (kako se nadamo) pojaviti u bliskoj budućnosti,e) Sveti Onaj, blagoslovljen bio On, reći će: ‘Traži nešto od mene, i ja ću to dati tebi‘, kao što je pisano (Ps. 2:7-8): ‘Ja ću objaviti dekret … Traži to od mene, i ja ću dati … ‘, itd. Ali pošto će Mesija b. David vidjeti da je Mesija b. Josip koji mu je prethodio bio ubijen, on će reći pred Gospodinom: ‘Gospodaru svemira, ništa neću tražiti od Tebe osim života’.f) I Gospodar će odgovoriti: ‘To je za tebe već prorokovao tvoj otac David (Ps. 21:5): ‘Život ima onaj koji ga je tražio od tebe, ti si mu ga dao‘” g).
■ —————————–
Komentar: Pod pričom o Mesiji b. Josipa i Mesiji b. Davida skrivena je Isusova sudbina
Preliminarno razmatranje: Izaija i drugi proroci navode Mesiju Davidovog potomka i davidovskog korijena, ali ne i Mesiju sina Josipa. Iz toga proizlazi da talmudski lik Mesije b. Josipa (ili kako se drugdje imenuje Mesije b. Efraima) nije utemeljen na proročkim tekstovima.
Ostaje da razmotrimo da li taj talmudski lik ima veze s nekim povijesnim likom.
Prvo što bi mogli pomisliti to je da se Mesija b. Josip odnosi na Jošuu sina Josedakova, međutim, za njega se nigdje ne navodi da je bio pogub-ljen. Za njega također znamo da su on i njegovo potomstvo realizirali proročanstva Jeremije (Jer. 23:5-6) i Ezekijela (Ez. 37:24-25), ali ne i Izaijino proročanstvo o sluzi patniku koji je bio ubijen, Zaharijino proročanstvo o davidovskom Mesiji koji je bio proboden te Danijelovo proročanstvo o Knezu Pomazaniku koji je bio pogubljen. Njih je realizirao Isus, sin Josipov, sin Davidov.
Zbog toga ćemo razmotriti elemente talmudskog teksta i komparirati ih sa Isusovim podacima:
- a) Pošto tekst Talmuda navodi da su se oni okupili u Hramu, to govori da se priča treba smjestiti u vrijeme dok je Hram još postojao, prije 70. godine I. stoljeća.
- b) Mesija b. Josip koji je bio ubijen u vrijeme dok je Hram još postojao, može biti samo Mesija Isus b. Josip, koji je bio ubijen 30. godine I. sto-ljeća. Ponavljamo da talmudski lik Mesije b. Josipa nije utemeljen na pro-ročkim tekstovima. Zbog toga smatramo da je R. Dosa ( st.) svoju opser-vaciju o Mesiji, sinu Josipovu (Mesija b. Josip) koji je bio ubijen mogao utemeljiti jedino na povijesnom događaju iz njegova vremena odnosno na Mesiji Isusu sinu Josipovom koji je u njegovo vrijeme bio proboden i ubijen.
- c) ”oni će gledati gore prema meni (tj. prema Isusu, uzdignutom na križ) koga su proboli (probivši mu čavlima ruke i noge); i oni će žalovati za njim kao što se žaluje za jedincem, i oni će gorko plakati za njim kao što se gorko plače za prvorođencem” – ove reference smatramo da se trebaju shvatiti tako da se odnose jedino na Mesiju Isusa b. Josipa. Ali kasniji talmudisti nisu ih tako shvatili, niti pokoljenja Židova koja su slijedila, sve do današnjeg dana.
- d) Za Mesiju b. Davida također se može shvatiti da se odnosi na Mesiju Isusa, sina Davidova u njegovom drugom dolasku ( 21:9 i dr.).
- e) Isus sin Davidov također je najavio svoj drugi dolazak u bliskoj budućnosti, unutar jedne generacije, i to kao Danijelov Sin Čovječji na oblacima nebeskim: ”Zaista, kažem vam, ne, neće uminuti naraštaj ovaj dok se sve to ne zbude” ( 24:34).
- f) ”osim života ”. Prema Danijelu, Sin Čovječji će živjeti vječno, jer je i ”vlast njegova vječna i nikada neće proći, kraljevstvo njegovo neće propasti” ( 7:14).
- g) Ne znamo da li je itko sve do danas dekodirao priču o Mesiji b. Josipu i Mesiji b. Davidu kao u Talmudu skrivenu Isusovu sudbinu. Svi židovski komentatori smatrali su i još uvijek danas smatraju da su talmudski Mesija b. Josip i Mesija b. David dva odvojena Mesije, koji još nisu došli i čiji dolazak židovski narod i dan-danas čeka, iako je u proteklih XII. stoljeća bilo mnogo lažnih Mesija.
Ovdje navodimo samo neke od židovskih aspiranata koji su u proteklih XIX. stoljeća poslije opservacije R. Dose smatrali za sebe, ili su zahtijevali da ih drugi smatraju, ili su ih drugi smatrali da su Mesija b. Josip ili Mesija b. David:
¬ Nehemiah ben Hushiel (ubijen u Jeruzalemu 614.) – Mesija b. Josip.
¬ Abu Isa. On je bio osnivač važne židovske sekte Isawiyya i katkada je povezivan s rastom Shia Islam.
¬ Menahem Roy koji je oko 1060. uzeo ime David al-Roy te je iz Kazarije otišao u Kurdistan, odakle se nadao da će krenuti u Svetu zemlju. Prikaz njegova života donosimo u Prilogu 1 na kraju ove knjige
¬ Isaac Luria (1534-1572.). Safedski kabalisti traže da se oba, Isaac Luria i Hayyim Vital priznaju kao reinkarnacije Mesije b. Josipa, međutim, svijet u njihovo vrijeme još nije bio spreman za dolazak Mesije.
¬ Hayyim Vital (1534-1620.). U pismu, sekvenci događaja koji su počeli 1574. on je nazvan Mesija b. Josip, a Abraham Shalom Mesija b. David.
¬ Sabatai Zvi (Zevi ili Levi) (1626-1676.), otomanski Židov, zahtijevao je da ga se smatra Mesijom, ali je prešao na Islam da spasi živu glavu. Njegovi sljedbenici i danas žive u Turskoj kao Dönmeh. Njegov interesantni životopis također donosimo u Prilogu 1 na kraju ove knjige.
¬ Joshua Heschel Zorf (1633-1700.) zahtijevao je da je bude priznat kao Mesija b. Josip, a Shabbetai Zvi (Sabatai Levi), kao Mesija b. David.
¬ Abraham Miguel Cardoso (1626-1706.). I on je bio sljedbenik Shabbetaija Zvija te je proklamirao da je on Mesija b. Efraim (Josip), premda je kasnije u životu povukao tu proklamaciju.
¬ Judah Leib Prossnitz (1670-1750.) tražio je da bude priznat kao Mesija b. Josip, a Shabbetai Zvi (Sabatai Levi), kao Mesija b. David.
¬ Jakob Joseph Frank (1726-1791.) govorio je da je on reinkarnacija kralja Davida te je propovijedao sintezu kršćanstva i judaizma.
¬ Nachman od Breslova (1772-1810.). Njegovi sljedbenici tvrdili su da je on uglavnom reinkarnacija Mesije b. Josipa, ali također i reinkarnacija Mesije b. Davida. Nije jasno kako bi on napravio da bude jedno i drugo.
¬ Theodor Herzl (1860-1904.). Rabbi Abraham Isaac Kook (1865-1935.) smatrao je da je Herzlov utjecaj u revitaliziranju židovske nacije ”otisak stopala Mesije b. Josipa” (Izvor: Messiah ben Joseph i List of messiah claimants, Wikipedia).
¬ Današnje očekivanje Mesije lubavitchevskog pokreta Hasidim (Chasidim) također obrađujemo u Prilogu 1 na kraju ove knjige.
——————————
Međutim, nisu samo Židovi imali brojne aspirante da budu Mesija, to su također imali kršćani i muslimani, no njih ovdje nećemo obrađivati.
—————————– ■